Prošli su petak 10. svibnja 2024. u Zadru studenti povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizirali simpozij kojim se obilježila 140 godišnjica objave drugog proširenog izdanja pregleda srednjovjekovne umjetnosti u Dalmaciji Rudolfa Eitelbergera von Edelberga. Svi su studenti, osim izlaganja, o istim spomenicima kroz dan snimali materijal za kratke edukativne dokumentarne filmove u sklopu srodnog projekta "Jeka srednjeg vijeka - crtice o baštini".
Izlaganja su držali studenti istog fakulteta, a pridružila se i jedna kolegica Sveučilišta u Zadru. Predavanja pred spomenicima održale su:
Ema Tomić ispred crkve sv. Donata ("Crkva sv. Donata u Zadru: od Eitelbergera do Vežića")
Roberta Tomičić u Arheološkom muzeju u Zadru ("Pluteji sv. Nediljice i portal sv. Lovre, od Eitelbergera do danas")
Lana Udovičić pred crkvom sv. Krševana ("Crkva sv. Krševana – stoljeće i pol kasnije")
Izlaganja u dvorani 001 Filozofskog fakulteta u Zadru održali su:
izv. prof. dr. sc. Franko Ćorić ("Rudolf Eitelberger von Edelberg: liberal u službi kulturne politike austrijske monarhije")
Buga Kranželić ("Što je sve romaničko u Zadarskoj katedrali? Kratki povijesni pregled konzervatorskih istraživanja i zahvata na zadarskoj prvostolnici od Eitelbergera do danas")
Lucija Dania ("Historicističko dovršenje zvonika sv. Stošije u Zadru")
Martha Pahel ("Škrinja Sv. Šimuna u Zadru – pregled posljednjih 140 godina istraživanja")
Na kraju je dana izv. prof. dr. sc. Ivan Josipović Sveučilišta u Zadru za studente održao stručno vodstvo po središtu grada.
Simpozij se sljedeći dan, budući da je bio koncipiran kao terensko putovanje, nastavio u Splitu. Zadnji su dan simpozija studenti posjetili Trogir i Šibenik u kojima su se kroz više izlaganja obrađivale katedrale tih gradova.
Priložena je knjižica sažetaka svih izlaganja simpozija.
Simpozij su organizirali članovi Kluba studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Financiran je sredstvima Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a omogućili su ga Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru i Muzej Hrvatskih arheoloških spomenika.