Odjel za povijest umjetnosti

KultBaMikro

 

Znanstveno istraživački modularni pilot projekt: 

KultBaMikro – Zaštita zadarske kulturne baštine od negativnog utjecaja mikroorganizama

 


Izvor financiranja: Sveučilište u Zadru

Šifra projekta: IP.01.2021.12

Trajanje projekta: 1. rujna 2021. – 31. kolovoza 2023. 

Voditeljica projekta: doc. dr. sc. Antonija Mlikota, Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru

Administrativni voditelj projekta: Marino Perović, mag. geogr.

 

Suradnici:

 

Sažetak projekta:

Procesu biološke razgradnje podložne su sve vrste materijalne kulturne baštine, uključujući knjige, spomenike, arhitektonske površine, freske i slike. Proučavanje gljivičnih zajednica koje se nastanjuju na materijalnoj kulturnoj baštini i koje su uključene u njihovo propadanje neophodno je za usvajanje optimalnih strategija prevencije i očuvanja. Biološka razgradnja smatra se prirodnim postupkom recikliranja i razgradnje organske i anorganske tvari, javlja se u bilo kojoj vrsti materijala, kao što su kamen, drvo, metal, papir i pergament, pa stoga jasno uključuju umjetnička djela koja se sastoje od jednog ili kombinacije nekoliko materijala. Uz to, na proces biorazgradnje snažno utječu klimatski i okolišni parametri, npr. ekstremna temperatura, visoka razina vlage, slabo provjetravanje i atmosfersko zagađenje, koji uzrokuju fizička i kemijska oštećenja na kulturnoj baštini, potičući ubrzavanje procesa kolonizacije štetnih mikroorganizama. Plijesni predstavljaju jedne od najvažnijih uzročnika biološke degradacije u muzejima, depoima, knjižnicama, zbirkama, arhivima itd. Zbog svoje izvrsne prilagođenosti zatvorenim prostorijama te uvjetima niske relativne vlažnosti zraka i temperature, plijesni uspijevaju u mikroklimatskim nišama uzrokovanima kondenzacijom, nedostatkom ventilacije ili zadržavanjem vode higroskopnim materijalima. Plijesan je stalno prisutna u zraku u jednom od dva oblika – vegetativnom (aktivni) i u sporogenom obliku (oblik spora, pasivni oblik). Plijesan iz zraka može kontaminirati materijalnu kulturnu baštinu te uzrokovati značajna oštećenja izlučivanjem mnogih egzoenzima, koji mogu uzrokovati značajna i nepovratna oštećenja. 

U ovom istraživačkom projektu (Modul 1), usredotočit ćemo se na zaštitu dokumentacijske kulturne baštine, koju čine stara i rijetka knjižna građa, rukopisi i arhivski spisi, od negativnog utjecaja mikroorganizama.