Institucionalni projekt Sveučilišta u Zadru:

ArtAdria – Likovni i arhitektonski fenomeni istočne obale Jadrana od antike do ranoga novog vijeka

3. projektna aktivnost: Umjetnost crnogorskog primorja

• U Baru u Crnoj Gori 20. travnja 2022. godine održana je  promocija fototipskog izdanja raskošno iluminiranog Oficija variorum sanctorum iz 14. stoljeća, čija je urednica doc. dr. sc. Meri Zornija. Oficij se čuva u Nacionalnoj biblioteci u Parizu pod signaturom BnF Latin 916. Za nabavku visokokvalitetnih digitalnih reprodukcija njegovih stranica zaslužan je izdavač Hrvatsko nacionalno vijeće, krovna udruga Hrvata iz Crne Gore sa sjedištem u Donjoj Lastvi kod Tivta. Osim urednice, koja je izvršila preliminarnu kodikološku i detaljnu povijesnoumjetničku analizu kodeksa, autori ostalih uvodnih poglavlja su liturgičar dr. sc. fra Domagoj Volarević s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i muzikolog mr. sc. don Ivan Vukčević. 
  
  Radi se o zbirci tekstova posvećenih različitim svetcima koji se sastoje od svetačkih službi, dijelova mise, životopisa i proze odnosno sekvenci, uz dodatak moralizirajućeg traktata Carmen de virtutibus iz 13. st. Odabir svetaca vrlo je osebujan i ukazuje na inividualnu narudžbu nekog visoko rangiranog crkvenog lica, najvjerojatnije biskupa. Uključeni su južnofrancuski provansalski svetci (Restitut, Eutropije), svetci sa šireg francuskog (Marcijal i Valerija iz Limogesa, Rok/Rachonis iz Autuna) i njemačkog (Jedanaest tisuća djevica) područja, ali i službe talijanskog porijekla, za koje su istraživanja pokazala povezanost s crkvom Santa Maria Maggiore u Rimu (Služba za blagdan Povoja Gospodnjih, Služba Gospe od snijega). Kodeks ima 119 vrlo dobro sačuvanih listova i  pisan je kontinentalnom uglatom goticom, uz iznimku talijanskih službi za koje je korištena talijanska rotonda, tzv. littera bononiensis. 
  
  Rukopis je u dosadašnjoj crnogorskoj znanstvenoj javnosti poznat tek odnedavno te je bio okarakteriziran kao produkt barskog skriptorija, zbog spomena barskog nadbiskupa Guillauma Adama (1324.-1341.) kao autora službe Jedanaest tisuća djevica. Recentno provedena istraživanja, međutim, pokazala su da se radi o rukopisu porijeklom iz Avignona koji je nastao sredinom 14. stoljeća za nepoznatog naručitelja blisko povezanog uz papinski dvor. Rekonstruirana je njegova povijest od 1409. godine, kada je bio dijelom zbirke posljednjeg avinjonskog pape Benedikta XIII, koji ga je prenio u svoju papinsku utvrdu u Peñiscoli u tadašnjoj Kraljevini Aragon. Od 16. stoljeća ponovo se nalazi u francuskim zbirkama, da bi u 19. dospio u kolekciju francuskog kralja Louisa Phillipa. 
  
  Oslik rukopisa sastoji se od tipičnih francuskih šarmantnih vegetabilnih bordura i marginalnih dekoracija u koje su upleteni živopisni životinjski likovi (ptičice, zmajevi, lovački psi i zečevi) i fantastične drolerije. Izvršena je detaljna analiza brojnih inicijala raspoređenih u tri veličine prema točno određenoj hijerarhiji. Oni narativni donose prizore svetaca koji su usko povezani s tekstom kojeg ukrašavaju. U stilskom pogledu iluminacije pokazuju utjecaj talijanskih inovacija Giottovog slikarstva u dominantno francusku gotičku matricu, što je upravo odlika avinjonske iluminacije sredine 14. stoljeća. 
  
  Tiskanje ovog fototipskog izdanja pomogućili su Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i Središnji državani ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
  
  Sadržaj uvodnih poglavlja s izborom oslikanih stranica nalazi se na sljedećem linku:
  https://www.academia.edu/77816713/Officia_variorum_sanctorum_BnF_Latin_916_pre_print_