Prostor Podglogovika, u geomorfološkom smislu nalazi se na granici Primorskog strmca i Biokovske zaravni, a čine ga ogoljenje vapnenačke stijene sive boje, mjestimično obrasle vegetacijom. Geološka vremenska skala ovog područja ukazuje na sedimente iz epohe srednje jure. Istraživani areal s brončano i željeznodobnim tumulima obuhvaća čitavo područje Podglogovika, proteže se dalje na prostor planinskog hrpta Viča, te se od Plužina i Velike Lokve sve do Supina. Od Viča na jugoistok preko uzvišenja na koti 920, teritorij obuhvaća i dio Prisike, na kojoj su, uz Rodićevu cestu sačuvana tri trima te deseci tumula grupirani u dolini između brda Križić i vrha Osoje. Prvi istraživani tumul nalazi se na 890 m n/v nasuprot crkve Sv. Ilije na Podglogoviku. Tumul se sastojao od plašta sačinjenog od nepravilnog, brežuljkasto posloženog kamenja s dvije kamene grobne škrinje. Drugi istraženi tumul na lokalitetu Prisika nalazi se s južne (donje) strane Rodićeve ceste na koordinatama N 43º15´04.53´´ E 17º07´36.68´´. Tumul se sastoji od plašta sačinjenog od nepravilnog nabacanog kamenja. U samom središtu tumula nalazi se ukop u kamenoj grobnoj škrinji. Treći grobni humak nalazi se na položaju Prisika na koordinatama N 43º15´03.87´´; E 17º07´36.69´´. Tumul se sastojao od plašta s nasipom od nepravilnog kamenja različitih dimenzija, planski poslaganog iznad kamene grobne škrinje koja je bila postavljena centralno na samo tjeme tumula. Manjih je dimenzija, namijenjen za pojedinačan ukop. Četvrti istraživani tumul (N43º15´1´´ i E17º07´39´´) na položaju Prisika nalazi se na uskom platou u podnožju brda Križić (1122.4 m/nv). Građen je s kompleksnijim unutarnjim arhitektonskim rješenjem od više grobnih komora i središnje zidane kružne grobnice. Peti istraživani tumul, također na Prisiki (N43º15´05´´ i E17º07´35´´) bio je u velikoj mjeri devastiran, kameni nasip razvučen na sve strane, a grobna škrinja otvorena i opljačkana.