Odjel za povijest umjetnosti

Eksperimentalna arheologija

Planiranim aktivnostima projekta DisKont profesori i studenti Sveučilišta u Zadru održali su na Podglogoviku i Lokvi terensku nastavu iz kolegija Uvod u eksperimentalnu arheologiju. Dva su glavna cilja ostvarena, rekonstrukcija procesa, tehnika i alata za izgradnju prapovijesnog grobnog humka te sama izgradnja i prezentacija. Eksperiment se provodio na temelju znanja stečenih u višegodišnjim istraživanjima prapovijesnih grobnih humaka na prostoru Parka prirode Biokovo (položaji Lokva, Podglogovik i Prisika) kao i rekonstrukcijskim i prezentacijskim zahvatima na četiri takva tumula. Za potrebe provedbe eksperimenta pripremljen je jednostavni alat, čekić i drvena nosiljka tzv. tralje (lat. ferculae). Taj nosač za teške terete napravljen je od grubo obrađenih dasaka i dvije gredice za ručke, a nosi se u paru. Čekić se koristio za minimalne intervencije na kamenu ugrađenom u obodni zid tumula, da bi se odlomili manji segmenti i površine kamena međusobno bolje sljubile. Konačan rezultat vidljiv je na samom terenu, gdje su po pravilima konzervatorske struke obnovljeni i prezentirani svi iskopani tumuli, a studenti su potvrdili postavljenu hipotezu o načinima gradnje i pokapanja, rekonstruiravši pogrebne običaje prapovijesnih zajednica na prostoru Biokova. Ustanovljeno je kako je za gradnju jednog tumula promjera oko dvanaest metara i visine do tri metra, s jednim ukopom u tjemenu, uz pretpostavku da ste sirovinom opskrbljujete iz neposredne blizine, trebalo petnaest dana intenzivnog rada grupe od šest ljudi.

 

               

               

               

Etnološko istraživanje

Terensko istraživanje u Makarskoj, Tučepima i Podgori (sa zaseocima) održano je od 19. do 22. travnja pod vodstvom doc. dr. sc. Danijele Birt Katić. Uz našu predanu domaćicu Vedranu Vele Puharić nismo imali ni trenutak predaha. Razgovarali smo s jednom od najstarijih pastirica Biokova (Lemešini doci); vozili se cestama Biokova u potrazi za zaseocima nekad punim života, danas u čekanju da ih netko ponovo "otkrije"; spremali kumpet (nematerijalno kulturno dobro RH), u rijetkim trenucima predaha istraživali spomenike "nepoželjne" baštine.